„Samo arhiva“ u plamenu: je li doista „nije ugroženo funkcioniranje Porezne uprave“?

Porezna uprava tvrdi da požar arhive u Vjesniku nije poremetio rad jer su izgorjeli „riješeni, a ne aktivni predmeti“ i postoji elektronička evidencija

Autor: Josip Tomašković

Foto: (PxHere, CC0 – https://pxhere.com/en/photo/1337792, pristupljeno: 2025.)

Tvrdnje koje se analiziraju

• „Požar u Vjesnikovu neboderu nije ugrozio funkcioniranje Porezne uprave, s obzirom na to da su u njemu bili uskladišteni dokumenti o riješenim, a ne o aktivnim predmetima“, priopćila je Porezna uprava Ministarstva financija na upit Hine, prenose Index i drugi mediji
• „Izgorjeli su spisi o završenim predmetima“, navodi se pozivom na Poreznu upravu. 
• Na 7., 8., 9. i 10. katu Vjesnika nalazila se arhiva Porezne uprave; zgrada je bila „prepuna arhivske građe, opreme i papira“

Ovaj članak  iznose navedene tvrdnje, objavljene 18.11.2025., iz sljedećih medija:

• iz Slobodne Dalmacije (2)
• iz Indexa  (1)
• iz Dnevnik.hr (16)
• iz Večernjeg lista (4)
• iz Dubrovačkog dnevnika (15)
• iz HRT Vijesti  (3)
• iz Poslovnog dnevnika (5)

Implicitna tvrdnja / poruka koju provjeravamo

Iz kombinacije navoda proizlazi poruka da požar nije ozbiljan problem za rad Porezne uprave jer su izgorjeli „stari“, riješeni predmeti i postoji elektronička dokumentacija – odnosno da gubitak te arhive nije osobito bitan za funkcioniranje sustava.

Područje analize

Analiza obuhvaća četiri razine:

1. Faktografiju događaja – što je potvrđeno o opsegu požara i vrsti dokumentacije koja je izgorjela. (1) (5)
2. Pravni i arhivski okvir – što hrvatski propisi kažu o arhivskom gradivu, rokovima čuvanja i odgovornosti za njegovu zaštitu. (6) (10)
3. Tvrdnju da „nije ugroženo funkcioniranje“ – u užem (operativnom) i širem (institucionalna memorija, nadzor, prava građana) smislu.
4. Značenje gubitka „starih predmeta“ – može li se takav gubitak smatrati „nebitnim“, osobito u kontekstu poreznih postupaka, zastare i vladavine prava. (11) (14)

Ključni pojmovi:

• Arhivsko gradivo: javno dokumentarno i arhivsko gradivo od interesa za RH, s osobitom zaštitom i posebnim pravilima čuvanja i izlučivanja. (6) (7)
• Dokumentarno gradivo izvan arhiva: radni i spisovni materijal koji stvaraju tijela državne uprave, s propisanim rokovima čuvanja i procedurama uništavanja. (8) (10)
• Funkcioniranje Porezne uprave: ovdje prije svega operativna sposobnost redovnog rada (obračun i naplata poreza, podnošenje prijava, izdavanje rješenja), a ne nužno širina dokaznih resursa ili povijesna dokumentacija.

Analiza

1) Što pouzdano znamo o požaru i arhivi?

Sve dostupne vijesti – HRT, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Poslovni dnevnik i Index – oslanjaju se na iste izvore: priopćenja Ministarstva prostornog uređenja i Porezne uprave te izjave dužnosnika na licu mjesta. (1) (5)

Konzistentno se navodi:

• da je dio Vjesnikovog nebodera korišten za smještaj arhive nekoliko ministarstava, uključujući Poreznu upravu
• da je Porezna uprava koristila 7.–10. kat za svoju arhivu
• da su, prema izjavi Porezne, izgorjeli spisi „o završenim predmetima“, odnosno o predmetima koji nisu aktivni. (2) (5)

Nijedan od ovih izvještaja ne sadrži:

• popis vrsta predmeta (npr. porez na dohodak, PDV, porez na dobit, postupci nadzora)
• vremenski raspon (koje godine, koliko unatrag)
• razradu je li riječ o dokumentima s trajnim rokom čuvanja ili o spisima čiji je rok istekao
• podatke o tome postoje li za SVE te spise digitalne ili mikrofilmirane preslike.

Dakle, činjenična jezgra – da je doista gorjela arhiva Porezne uprave i da su uništeni papiri o „riješenim predmetima“ – temelji se isključivo na informacijama Porezne uprave, ali je prenose više neovisnih medija, bez kontra-izjava. (2) (5) Za ozbiljniji sud o razmjerima štete nedostaju ključni podaci: godina nastanka predmeta, vrste postupaka, odnos „papir vs. digitalno“ i eventualne ranije procjene rizika za tu arhivu.

2) Pravni i arhivski okvir: što znači „arhivsko gradivo“ i „riješeni predmet“

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima propisuje da je arhivsko gradivo od interesa za RH i uživa osobitu zaštitu. Njime se uređuju zaštita, obrada, dostupnost i korištenje gradiva te obveze stvaratelja i imatelja – među njima i tijela državne uprave. (6) (7) Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva definira kako javnopravna tijela organiziraju spise, određuju rokove čuvanja po kategorijama te kada i kako smiju izlučiti gradivo (uništiti ga) uz suglasnost nadležnog arhiva. (8) (10)

U praksi to znači:

• „Riješen predmet“ nije isto što i nepotrebna dokumentacija. Spis se smatra zaključenim, ali mu se tek tada počinje računati rok čuvanja, često u trajanju od više godina, a za dio gradiva i trajno. (10) (13)
• Za porezne predmete, Opći porezni zakon predviđa jedinstveni šestogodišnji rok zastare prava na utvrđivanje porezne obveze i naplate, računajući od isteka godine u kojoj je obveza nastala. (11) (12)
• Rokovi čuvanja računovodstvene i porezne dokumentacije u praksi su, prema stručnim tumačenjima, najčešće 10 i više godina, upravo da bi se pokrilo razdoblje zastare i dodatne revizijske potrebe. (13) (14)

Dakle, „arhivsko gradivo“ i „riješeni predmeti“ u kontekstu Porezne uprave vrlo vjerojatno obuhvaćaju:

• spise za koje još nije istekao rok zastare porezne obveze
• spise koji imaju trajan ili vrlo dug rok čuvanja zbog mogućih sudskih postupaka, kaznenih istraga, revizija ili povijesne vrijednosti
• dokumente koji, iako nisu potrebni za svakodnevni rad šaltera, ostaju pravno i dokazno relevantni

To izravno dovodi u pitanje interpretaciju da je riječ o nečemu „sporednom“ ili „nebitnom“, makar se formalno radi o „završenim“ predmetima.

3) Tvrdnja „nije ugroženo funkcioniranje Porezne“: u užem i širem smislu

Priopćenje Porezne uprave fokusirano je na operativni aspekt: mogućnost da nastavi obavljati svakodnevne poslove. U tom kontekstu navode dvije ključne činjenice:

1. da su izgorjeli papiri „riješenih, a ne aktivnih predmeta“
2. da Porezna uprava „od 2018. godine predmete vodi i u elektroničkom obliku“ (1) (2)

Ove tvrdnje treba staviti u okvir Uredbe o uredskom poslovanju. Ta uredba propisuje da javnopravna tijela poslove vode kroz informacijske sustave uredskog poslovanja i da se službeno dopisivanje treba obavljati primarno elektroničkim putem. (8) (9)

U prijevodu:

• već godinama postoji obveza elektroničkog vođenja spisa i razmjene dokumenata;
• Porezna, kao centralno porezno tijelo, u takvom sustavu u pravilu drži aktualne predmete i ključne podatke;
• papirnati spisi u arhivi služe kao izvornik ili dopuna – važna, ali ne nužno presudna za svakodnevni rad.

Nigdje se ne navodi da su IT sustavi Porezne uprave stradali. Iz dostupnih informacija nema indikacija da su porezne prijave, ePorezna, sustavi naplate ili drugi ključni servisi bili prekinuti. (1) (3)

U tom užem, operativnom smislu, tvrdnja da „funkcioniranje Porezne uprave nije ugroženo“ djeluje uvjerljivo:

• aktualni postupci i komunikacija s poreznim obveznicima odvijaju se preko informacijskih sustava;
• gubitak arhive riješenih predmeta ne sprječava Poreznu da danas obračuna porez, provodi nadzor ili izdaje nova rješenja.

No, problem nastaje ako se „funkcioniranje“ shvati u širem smislu:

• mogućnost da se stari predmeti ponovno otvore (npr. zbog kaznenih istraga, revizije, ustavnih tužbi)
• mogućnost da Porezna i druga tijela (DORH, USKOK, sudovi, Državna revizija) rekonstruiraju postupanje u osjetljivim slučajevima
• institucionalna memorija i povijesna dokumentacija o poreznoj politici i praksi

U tom širem smislu:

• gubitak izvornika (papirnatih spisa, priloga, bilješki) može značajno oslabiti dokaznu poziciju države ili građana u budućim sporovima;
• digitalni zapisi, ako postoje, možda ne obuhvaćaju sve priloge (npr. originalne ugovore, rješenja drugih tijela, interne bilješke) ili nisu propisno ovjereni;
• nije poznato je li cjelokupno starije gradivo (prije pune digitalizacije) u cijelosti skenirano.

Dakle, iako je tvrdnja o neugroženom svakodnevnom radu Porezne uglavnom utemeljena, ona ne govori ništa o gubitku dokaznih i povijesnih kapaciteta institucije.

4) Je li „nije bitno što su izgorjeli stari predmeti“ održiva tvrdnja?

Formalno, Porezna uprava nigdje eksplicitno ne kaže da „nije bitno“ – ali se takva poruka jasno sugerira kombinacijom tri elementa:

• naglasak na tome da je riječ o „arhivskoj građi“;
• isticanje da su u pitanju „riješeni, a ne aktivni predmeti“;
• smirujuća poruka da „nije ugroženo funkcioniranje“ zahvaljujući elektroničkom vođenju predmeta. (1) (2) (4) (5)

Kada se to usporedi s pravnim i arhivskim standardima, takva implicitna relativizacija gubitka arhive nije održiva:

• Arhivsko gradivo nije „smeće“
• Zakon izričito kaže da je arhivsko gradivo od posebnog interesa za RH i uživa osobitu zaštitu. (6) (7) Gubitak takvog gradiva, čak i ako je riječ o „riješenim predmetima“, predstavlja ozbiljan incident, a ne banalnu štetu.
• Zastara je duga, a odgovornost šira od Porezne
• Opći porezni zakon predviđa šestogodišnji rok zastare prava na utvrđivanje porezne obveze i naplate, a u složenim slučajevima (npr. međunarodne transakcije, povezane osobe) nadzori se mogu provoditi upravo za starija razdoblja. (11) (12)
• Osim toga, porezni spisi često su relevantni i za kazneni progon, građanske parnice, upravne sporove i revizije – i nakon isteka porezne zastare.
• Digitalno nije automatski adekvatna zamjena
• Uredba o uredskom poslovanju i pravilnici o dokumentarnom gradivu potiču digitalizaciju, ali i naglašavaju obvezu osiguranja čitljivosti i vjerodostojnosti podataka tijekom cijelog roka čuvanja. (8) (10) (14)

Pritom nije javno poznato:

• jesu li svi „stari predmeti“ koji su izgorjeli u potpunosti digitalizirani?
• jesu li digitalne kopije pravno jednako jake kao izvornici u svim potencijalnim sporovima?
• je li prošla procedura izlučivanja gradiva (uz suglasnost nadležnog arhiva) za ono što je eventualno smjelo biti uništeno? (8) (10)

Demokratski i povijesni aspekt

Arhive poreznih i drugih financijskih predmeta služe i kao resurs za nadzor nad državom: novinari, istraživači, povjesničari i nevladine organizacije koriste takvo gradivo za analizu prakse oporezivanja, eventualnih pogodovanja i nepravilnosti. (6) (7)

Njihov fizički nestanak – bez jasnog i javno dokumentiranog plana digitalnog očuvanja – objektivno smanjuje transparentnost.

Sve to upućuje na zaključak:

• operativno, Porezna može nastaviti raditi i bez dijela papirnate arhive, osobito ako su aktivni predmeti i IT sustavi neoštećeni;
• institucionalno i demokratski, gubitak arhivskog gradiva jest ozbiljan i nije ga moguće bez ostatka svesti na „nije bitno, sve je ionako u kompjuteru“.

Zaključak

Primarna tvrdnja iz članka Indexa (preuzeta od Hine) – da požar arhive Porezne uprave u Vjesniku nije ugrozio funkcioniranje Porezne uprave jer su izgorjeli spisi „riješenih, a ne aktivnih predmeta“, a predmeti se od 2018. vode i elektronički – u užem, operativnom smislu je uglavnom točna. Nema indicija da je svakodnevni rad Porezne uprave bio prekinut, a pravni okvir doista potiče elektroničko vođenje spisa. (1) (3) (8) (11)

Međutim, implicitna poruka da je gubitak „starih“, arhiviranih predmeta time nebitan nije u skladu s arhivskim i poreznim propisima: arhivsko gradivo uživa posebnu zaštitu, rokovi čuvanja su dugi, a takvi spisi imaju trajnu dokaznu, pravnu i povijesnu vrijednost. (6) (7) (10) (14). Tvrdnja da požar nije ugrozio svakodnevno funkcioniranje Porezne uprave utemeljena je na dostupnim podacima i zakonskom okviru digitalizacije, ali istovremeno podcjenjuje ozbiljnost gubitka arhivskog gradiva i ne daje potpunu sliku dugoročnih posljedica po prava građana, dokazne kapacitete države i institucionalnu memoriju. Time ovom članku možemo dati ocjenu ,,većinski točno”.

Vidi:

1. Index Vijesti. U Vjesniku je bila arhiva Porezne. „Tu su bili riješeni, a ne aktivni predmeti“. 18.11.2025. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-vjesniku-je-bila-arhiva-porezne-nije-ugrozeno-funkcioniranje/2731821.aspx 
2. Slobodna Dalmacija / Hina. Požar u Vjesniku: gorjela i arhiva Porezne uprave, tamo su skladištili dokumente; poznato je li ugroženo funkcioniranje. 18.11.2025. Dostupno na: https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/pozar-u-vjesniku-gorjela-i-arhiva-porezne-uprave-tamo-su-skladistili-dokumente-poznato-je-li-ugrozeno-funkcioniranje-1518676 slobodnadalmacija.hr
3. HRT Vijesti / Hina. Požarom zahvaćene arhive Porezne uprave i Ministarstva graditeljstva. 18.11.2025. Dostupno na: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-vjesniku-izgorjela-arhiva-ministarstva-graditeljstva-i-drzavne-imovine-12433167 
4. Večernji list. Simbol hrvatskog novinarstva život je počeo u poplavi, završio u požaru. 18.11.2025. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/zagreb/simbol-hrvatskog-novinarstva-zivot-je-poceo-u-poplavi-zavrsio-u-pozaru-1908770 
5. Poslovni dnevnik. Tko je vlasnik Vjesnika? Gorjela i arhiva Porezne, rušenje realnije od obnove. 18.11.2025. Dostupno na: https://www.poslovni.hr/hrvatska/gorjela-arhiva-porezne-rusenje-realnije-od-obnove-4511904 
6. Narodne novine. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18, 98/19, 114/22, 36/24). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_61_1265.html 
7. Hrvatski državni arhiv. Arhivski propisi. Dostupno na: http://www.arhiv.hr/Arhivska-sluzba/Arhivski-propisi 
8. Narodne novine. Uredba o uredskom poslovanju (NN 75/21). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_75_1415.html
9. Ministarstvo pravosuđa i uprave. Uredsko poslovanje – informacije o primjeni Uredbe o uredskom poslovanju. Dostupno na: https://mpudt.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo-6300/uprava-za-politicki-sustav-i-opcu-upravu/uredsko-poslovanje-26231/26231 
10. Narodne novine. Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva (NN 105/20). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2020_09_105_1963.html 
11. Narodne novine / Zakon.hr. Opći porezni zakon (važeći tekst). Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/100/opci-porezni-zakon 
12. Edusinfo. Tumačenje prijelaznih odredbi novog Općeg poreznog zakona. 22.09.2021. Dostupno na: https://www.edusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/47478 
13. RIF. Pregled rokova i način čuvanja poslovne dokumentacije. 18.06.2023. Dostupno na: https://www.rif.hr/pregled-rokova-i-nacin-cuvanja-poslovne-dokumentacije-4 
14. Porezna uprava RH. Čuvanje dokumentacije za utvrđivanje i plaćanje poreza – mišljenje. Dostupno na:https://porezna-uprava.gov.hr/Misljenja/Detaljno/597 
15. Dubrovački dnevnik. Tko je zapravo vlasnik zgrade Vjesnika i kakva joj je budućnost? 18.11.2025. Dostupno na: https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/hrvatska/tko-je-zapravo-vlasnik-zgrade-vjesnika-i-kakva-joj-je-buducnost 
16. Dnevnik.hr. Požar u Vjesnikovu neboderu nije ugrozio funkcioniranje Porezne uprave. 18.11.2025. Dostupno na: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pozar-u-vjesnikovu-neboderu-nije-ugrozio-funkcioniranje-porezne-uprave—946965.html