“Najviši javni izdaci, najniži troškovi”? Superlativi o hrvatskom zdravstvu jači od brojki

Hrvatska je, prema riječima državnog tajnika Tomislava Dulibića u emisiji “Otvoreno”, zemlja s najvišim udjelom javnog financiranja zdravstva i najnižim troškovima “iz džepa” u Europskoj uniji.

Autor: Josip Tomašković

Foto: (Slika napravljena programom DALL-E 4, 2025.)

Tvrdnje koje se analiziraju:

1. “Hrvatska ima najviši udio javnih izdataka za zdravstvo u Europskoj uniji.”
2. “Out-of-pocket izdaci kod nas su najniži u EU.”
3. “Građanima se uzima gotovo 2 posto ukupnog zdravstvenog proračuna, a sustav je i dalje podfinanciran.”

— HRT, emisija “Otvoreno” krajem studenoga 2025., prema izvještaju portala Nacional od 26. 11. 2025. (9)

Područje analize

Tvrdnje se izgovaraju u kontekstu žestoke javne rasprave o poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a s 9,29 na 15 eura mjesečno. Pritom se Dulibić poziva na europske usporedbe kako bi opravdao sustav u cjelini i smanjio politički pritisak zbog viših premija, dok oporba naglašava teret koji dopunsko predstavlja za kućne budžete. (9)

Za provjeru je ključno precizno definirati:

• što znači “udio javnih izdataka za zdravstvo” (koji pokazatelj se koristi, za koju godinu, i za koje zemlje)
• kako se mjere “out-of-pocket” izdaci (udio u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji, po glavi stanovnika, udio u dohotku kućanstava itd.)
• koliki je stvarni fiskalni značaj dopunskog osiguranja u proračunu HZZO-a i je li izjava o “gotovo 2 % proračuna” brojčano utemeljena.

U ovom tekstu oslanjamo se na:

• najnovije sažetke zdravstvenih sustava i profile država koje objavljuje Europska opservatorija za zdravstvene sustave i politike, u suradnji s OECD-om i Europskom komisijom (1) 
• službena izvješća HZZO-a za 2024. godinu i dokumente o izvršenju financijskog plana (6) (7)
• nedavni diplomski rad koji sumira HZZO-ove podatke o dopunskom osiguranju (8).

Analiza je strukturirana u četiri kuta:

(A) retorika i što točno tvrdi Dulibić;

(B) javno financiranje zdravstva – je li Hrvatska stvarno “prva u EU”

(C) izdaci iz džepa – jesu li hrvatski građani zaista u “najboljem” položaju

(D) što brojke kažu o izjavi da dopunsko “uzima gotovo 2 % zdravstvenog proračuna”.

Analiza

A) Što točno tvrdi Dulibić – i kakvu sliku time stvara?

Dulibić u emisiji tvrdi da Hrvatska ima najviši udio javnih izdataka za zdravstvo u EU i da su “out-of-pocket izdaci kod nas najniži u EU”. (9) 

Radi se o klasičnom superlativnom okviru: umjesto formulacija poput “među najvišima” ili “među najnižima”, koriste se apsolutni izrazi “najviši” i “najniži”. Time se:

• vješto sugerira jedinstvena iznimnost Hrvatske u EU (“mi smo prvi”, “najbolji”)
• izostavlja pojašnjenje o kojem se točno pokazatelju i godini radi (udio javnih sredstava u ukupnoj potrošnji, udio javnih sredstava u BDP-u, nešto treće?)
• zanemaruje činjenica da više zemalja u EU dijeli sličan profil – vrlo visok javni dio financiranja i vrlo nizak udio plaćanja iz džepa, a ne samo Hrvatska. (1) (2)

Retorički efekt: u emisiji o poskupljenju dopunskog, u kojoj gledatelji prirodno osjećaju frustraciju zbog većih računa, Dulibićev nastup pomiče fokus s pitanja “tko će platiti više” na priču da je Hrvatska na vrhu Europe po solidarnosti. To je legitiman politički okvir, ali kao činjenična tvrdnja zahtijeva provjeru brojkama.

B) Udio javnih izdataka – je li Hrvatska doista “prva u EU”?

Što kažu službeni podaci za Hrvatsku?

Prema sažetku zdravstvenog sustava za Hrvatsku koji je 2024. objavila Europska opservatorija, približno:

• 84,1 % ukupne potrošnje za zdravstvo financirano je iz javnih i obveznih shema (država i obvezno zdravstveno osiguranje)
• oko 9,4 % dolazi iz izravnih plaćanja kućanstava (out-of-pocket)
• oko 5,1 % iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Prosjek EU-a je pritom oko 75,5 % javnog financiranja, uz veći udio izdvajanja iz džepa i dobrovoljnog osiguranja. (1) (2)

To znači da je Hrvatska značajno iznad prosjeka EU-a po udjelu javnog financiranja i da se objektivno nalazi u “gornjoj skupini” zemalja po tom kriteriju. Međutim, iz toga još uvijek ne slijedi da je baš prva u Uniji.

Kako stoje druge članice EU-a?

• Luksemburg: u sažetku zdravstvenog sustava za Luksemburg stoji da je 2022. godine oko 86,1 % ukupne potrošnje za zdravstvo financirano javno, a tek 8,7 % izravno iz džepova kućanstava. (3)
• Francuska: u profilu iz 2019. navodi se da su javne i obvezne sheme pokrivale 83,7 % zdravstvene potrošnje, dok OOP iznosi oko 9,3 % – najniži udio u EU u tom promatranom razdoblju. (4)
• Švedska i Danska: u publikaciji Health at a Glance: Europe navodi se da je u EU 2020. u prosjeku oko 81 % potrošnje financirano javno, dok su Švedska i Danska među državama gdje javna i obvezna shema pokriva oko 85 % ukupne zdravstvene potrošnje. (5)

U različitim godinama i publikacijama “prvo mjesto” prema udjelu javnog financiranja izmjenjuju upravo ove zemlje – Luksemburg, Danska, Švedska i Francuska – dok je Hrvatska vrlo visoko, ali ne na apsolutnom vrhu. (1) (2) (3) (5) Što to znači za Dulibićevu tvrdnju? Istina je da je Hrvatska iznad prosjeka EU-a i da spada u najvišu skupinu po udjelu javnih i obveznih izvora financiranja zdravstva. (1) (2) Dostupni podatci ne potvrđuju da je Hrvatska zemlja s najvišim udjelom javnih izdataka u EU – postoje države s barem jednako visokim ili višim udjelom javnog financiranja. (3) (4) Superlativ “najviši” stoga je preuveličavanje. Korektnije bi bilo reći da je Hrvatska “među državama s najvišim udjelom javnih izdataka u EU”.

C) Out-of-pocket izdaci – jesu li hrvatski građani zaista u “najboljem” položaju u Uniji?

Definicija pojma

“Out-of-pocket” izdaci (OOP) su izravna plaćanja kućanstava za zdravstvene usluge i robu (participacije, privatne usluge, lijekovi itd.) koja se ne refundiraju kroz javno ili dobrovoljno osiguranje. Radi se o ključnom pokazatelju financijske zaštite – što je udio OOP veći, to je veći rizik da troškovi liječenja gurnu kućanstva u dug ili siromaštvo. (1) (2) (5)

Gdje je Hrvatska na ljestvici OOP-a?

Isti sažetak za Hrvatsku pokazuje da OOP čini oko 9,4 % ukupne zdravstvene potrošnje, značajno ispod prosjeka EU-a od oko 15 %. (1) (2) To Hrvatsku doista svrstava u skupinu zemalja s niskim udjelom plaćanja iz džepa.

Međutim, usporedbe s drugim zemljama pokazuju da Hrvatska nije jedina u tom “klubu”:

Za Francusku se u profilu 2021. navodi da ima najniži udio OOP-a među svim državama EU-a – oko 9,3 % naspram prosjeka EU-a od 15,4 % u promatranoj godini. (4) Za Luksemburg sažetak iz 2024. navodi da OOP čini oko 8,7 % zdravstvene potrošnje – dakle još nešto manje od hrvatskih 9,4 %. (3) Nizozemska i neke druge zemlje također imaju OOP osjetno ispod EU prosjeka, iako ne nužno niži od Hrvatske. (5) (7) (10)

Drugim riječima, Hrvatska je među državama s najnižim udjelom OOP-a u EU, ali dostupni podaci pokazuju da najmanje dvije članice (Francuska i Luksemburg) imaju jednake ili niže udjele OOP-a od Hrvatske, barem u nekim nedavnim godinama. (3) (4) Niti jedan analizirani izvor ne potvrđuje tvrdnju da je Hrvatska jedina ili nedvojbeno prva po najmanjem OOP-u.

Manipulativni element

Kao i kod javnog financiranja, Dulibić koristi apsolutni superlativ (“najniži”) umjesto relativnog (“među najnižima”), bez navođenja godine, izvora ni pokazatelja. Time se stvara dojam da su hrvatski građani u najboljem financijskom položaju u cijeloj EU, dok podaci pokazuju nijansiraniju sliku: Hrvatska jest u donjem dijelu ljestvice OOP-a, ali ne nužno na samom dnu. (1) (5) (10)

D) “Građanima se uzima gotovo 2 % zdravstvenog proračuna” – što kažu brojevi HZZO-a?

Krstičević tvrdi da se građanima kroz dopunsko “uzima gotovo 2 posto ukupnog zdravstvenog proračuna”. (9) Riječ je o sekundarnoj tvrdnji, ali važnoj za razumijevanje koliko je dopunsko fiskalno značajno.

Koliko dopunsko donosi HZZO-u?

Prema Izvješću o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu, dopunsko zdravstveno osiguranje je u 2024. ostvarilo 148,2 milijuna eura prihoda od naplaćenih premija; dio tog iznosa (oko 32,7 milijuna eura) transferira se obveznom osiguranju, no na razini HZZO-a to je i dalje prihod unutar sustava. (6) Istodobno, prema obrazloženju izvršenja financijskog plana, ukupni prihodi HZZO-a za 2024. planirani su na oko 6,0 milijardi eura. (7)

Ako usporedimo ova dva broja:

• 148,2 milijuna / 6.013,6 milijuna ≈ 2,5 %.

Dakle, prihodi od dopunskog sudjeluju s približno 2,5 % u ukupnim prihodima HZZO-a. (6) (7)

Kako to stoji prema tvrdnji od “gotovo 2 %”?

S čisto računskog stajališta, brojka “gotovo 2 %” podcjenjuje stvarni udio (2,5 %), no u političkom govoru “gotovo 2 %” i “oko 2,5 %” su relativno bliske vrijednosti; razlika je osjetna stručnjacima, ali prosječnom gledatelju može zvučati zanemarivo.

Ovdje je zanimljivo da su dva glavna narativa u emisiji u napetosti, ali ne nužno kontradiktorna:

• HZZO naglašava da je dopunsko “kap u moru” financiranja (samo nekoliko postotaka ukupnih prihoda);
• oporba ističe da je riječ o “gotovo 2 % zdravstvenog proračuna” koji se izravno uzima od 1,6–2 milijuna ljudi koji plaćaju dopunsko (8) (9).

Obje izjave mogu biti retorički točne unutar svog okvira: 2,5 % je mali udio u ukupnom proračunu, ali velik teret za pojedina kućanstva, osobito u nižim dohodovnim skupinama. Za razliku od Dulibićevih superlativa, ova tvrdnja je brojčano relativno blizu onome što pokazuju službene brojke – samo je neprecizno zaokružena i bez jasnog objašnjenja denominatora (“proračun HZZO-a” ili ukupni javni izdaci za zdravstvo?).

Zaključak

Navedene tvrdnje i članak možemo ocijeniti kategorijom ,,većinski netočno”. Primarne tvrdnje Tomislava Dulibića da Hrvatska ima “najviši udio javnih izdataka za zdravstvo u EU” i “najniže out-of-pocket izdatke u EU” nisu potkrijepljene dostupnim službenim podacima. Hrvatska se doista nalazi iznad prosjeka EU-a po udjelu javnog financiranja i ima relativno nizak udio plaćanja iz džepa te je opravdano reći da je “u vrhu” ili “među zemljama s najvišim udjelom javnog financiranja” i “među zemljama s najnižim OOP-om”. (1) (2) Međutim, usporedbe s publikacijama za Luksemburg, Francusku, Dansku i Švedsku pokazuju da se prvo mjesto u ovim kategorijama mijenja između nekoliko država te da Hrvatska nije jasno, stabilno i jedino “prva” u EU ni po udjelu javnog financiranja ni po udjelu OOP-a. (3) (4) (5)

Zbog toga je ključni dio poruke – da je Hrvatska apsolutni rekorder EU-a – netočan, iako smjer usporedbe (visok javni udio, nizak OOP) odgovara stvarnosti. To je tipičan slučaj preuveličavanja putem superlativa, bez transparentnog navođenja izvora i metodologije.

Sekundarna tvrdnja Miše Krstičevića da dopunsko građanima “uzima gotovo 2 % ukupnog zdravstvenog proračuna” brojčano je blizu službenim podacima, ali precizniji izračun pokazuje udio od oko 2,5 % prihoda HZZO-a. (6) (7) Tu je problem manje u točnosti, a više u izostavljanju objašnjenja referentne baze (koji “proračun” točno) i u potencijalno dramatičnom uokvirenju podatka.

Izvori:

1. European Observatory on Health Systems and Policies. Croatia: Health system summary 2024. Brussels: World Health Organization; 2024. https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/croatia-health-system-summary-2024 
2. OECD, European Commission, European Observatory on Health Systems and Policies. Croatia: Country Health Profile 2023. State of Health in the EU. Paris/Brussels;2023. https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2023/12/croatia-country-health-profile-2023_9d50640a/8a7eadc9-en.pdf 
3. European Observatory on Health Systems and Policies. Luxembourg: Health system summary 2024. Brussels: World Health Organization; 2024. https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/luxembourg-health-system-summary-2024 
4. OECD, European Commission, European Observatory on Health Systems and Policies. France: Country Health Profile 2021. State of Health in the EU. Paris/Brussels; 2021. https://www.oecd.org/en/publications/france-country-health-profile-2021_7d668926-en.html 
5. OECD, European Commission. Health at a Glance: Europe 2022. Paris: OECD Publishing; 2022 https://www.oecd.org/en/publications/health-at-a-glance-europe-2022_507433b0-en.html 
6. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu. Zagreb: HZZO; 2025.) https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20poslovanju%20HZZO-a%20za%202024.%20godinu.pdf 
7. HZZO. Obrazloženje izvršenja financijskog plana HZZO-a za 2024. godinu. Zagreb: HZZO; https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Obrazlo%C5%BEenje%20izvr%C5%A1enja%20financijskog%20plana%20HZZO-a%20za%202024_0.docx 
8. Markulin M. Financiranje hrvatskog zdravstvenog sustava [diplomski rad]. Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište u Rijeci; 2025. https://repository.fthm.uniri.hr/theses/fthm:6657/show-file/0 
9. I.P. ŽESTOKA RASPRAVA Zaiskrilo zbog poskupljenja dopunskog: ‘Kap u moru lošeg financiranja’. Nacional.hr; 26. 11. 2025. Dostupno na: https://www.nacional.hr/zestoka-rasprava-zaiskrilo-zbog-poskupljenja-dopunskog-kap-u-moru-loseg-financiranja/#google_vignette 
10. Organisation for Economic Co-operation and Development, & European Union. (2022). Health at a glance: Europe 2022: State of health in the EU cycle. OECD Publishing. https://doi.org/10.1787/507433b0-en