Nova mirovinska reforma donosi godišnji dodatak za sve s radnim stažem, ali bez jasnih brojki i fiskalne računice – koliku stvarnu korist mogu očekivati umirovljenici?
Autor: Josip Tomašković
Izvor: Slika generirana programom Sora, 2025.
Tvrdnja koja se analizira
U članku objavljenom 5. srpnja 2025. na portalu Cityportal.hr, autor Franjo Kompes izvještava pod naslovom: „Stiže 13. mirovina! Koliko će stvarno dobiti umirovljenici?“
U tekstu se najavljuje uvođenje trajnog godišnjeg dodatka za umirovljenike, tzv. „trinaeste mirovine“, koji bi se prema navodima trebao obračunavati ovisno o broju godina radnog staža, a ne o visini redovne mirovine. Iako autor ističe kako točan iznos još nije poznat, spominje se mogućnost da bi dodatak mogao biti vezan uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), odnosno oko 13 eura po godini staža.
Ova analiza ima za cilj provjeriti točnost i potpunost tvrdnje o „13. mirovini“, s fokusom na zakonodavne temelje mjere, realnu korist za umirovljenike i širi ekonomsko-fiskalni kontekst u kojem se ova reforma provodi.
1. Pravni i institucionalni okvir
Uvođenje „13. mirovine“ ili godišnjeg dodatka za umirovljenike temelji se na novom Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025. Prema članku 95.a zakona, dodatak se isplaćuje godišnje, bez posebnog zahtjeva korisnika, i izračunava se kao umnožak broja godina staža i svote koju Vlada svake godine određuje uredbom najkasnije do 31. listopada.(1)
Reforma uključuje i dodatne mjere: priznavanje dodatnog staža roditeljima i udomiteljima, redefiniciju penalizacija, dozvolu rada uz mirovinu u punom radnom vremenu, te novi omjer usklađivanja mirovina (85 % porasta plaća i 15 % inflacije), što dodatno utječe na visinu godišnjeg dodatka.
Dakle, tvrdnja da „stiže 13. mirovina“ i da će njezina visina ovisiti o godinama staža utemeljena je na zakonskom dokumentu, čime je formalno – točna.
2. Kolika je stvarna korist za korisnike?
Cityportal navodi da iznos još nije određen, ali ne ulazi u detalje aktualnih izračuna koji su već dostupni u javnom prostoru. Također se navodi da „vlada nije propisala točan iznos“, iako je već poznato nekoliko ključnih prijedloga.
Raspon izračuna u javnosti:
- Ministarstvo rada i mirovinskog sustava sugeriralo je donju granicu od 5 € po godini staža.
- Zastupnik Damir Bakić (Možemo!) u Saboru je izračunao da će stvarna vrijednost u 2025. biti bliža 4 €/godini, uz ukupan proračun dodatka od oko 175 milijuna €. (2)
- Sindikat umirovljenika Hrvatske zagovara vezivanje iznosa uz AVM (~13,57 €), što bi za 40 godina staža donijelo ~540 € dodatka.
Međutim, najizgledniji je scenarij isplate između 120–180 € godišnje za umirovljenike s prosječnim stažem (30–35 godina). Ove brojke predstavljaju tek 20–30 % prosječne mirovine (oko 625–640 €), i to samo jednom godišnje.
Cityportal ne prikazuje ove izračune ni realna očekivanja, što ostavlja čitateljima nepotpunu sliku o stvarnoj materijalnoj koristi od reforme.
3. Fiskalni i ekonomski kontekst: kolika je cijena?
Ukupni fiskalni okvir mirovinske reforme (uključujući i 13. mirovinu) do 2028. iznosi oko 2 milijarde eura, prema procjenama Ministarstva rada i HZMO-a. (3)
Iz Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2025. vidljivo je da su rashodi za mirovine u stalnom porastu: za 2025. projicirani su na 8,8 milijardi €, a dodatni izdaci poput godišnjeg dodatka predstavljaju dodatan pritisak na rashodnu stranu. (4) (5) (7)
Strukturni izazovi:
- Omjer osiguranika i korisnika je ~1,39:1 – ispod europskog prosjeka, i nepovoljan za sustav temeljno oslonjen na međugeneracijsku solidarnost.
- Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti starijih radno sposobnih osoba (55–64 godine), pa rasterećenje sustava radom umirovljenika nije sistemski dovoljno.
- Reproduktivni bazen radne snage pada: do 2040. predviđa se da će svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina. (6)
Cityportal potpuno zanemaruje ove ključne makroekonomske uvjete i dugoročne rizike. Članak se usredotočuje na benefite, bez ozbiljnog prikaza tereta koje te reforme nose.
Zaključak
Tvrdnja da „stiže 13. mirovina“ i da će iznos ovisiti o godinama staža je u osnovi točna, s pravnim uporištem u važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju. Međutim:
- Iznosi se u članku prikazuju neodređeno, bez ikakve procjene ni granica (npr. 4 €, 5 €, 13 €/god.), iako su one već komunicirane u javnom diskursu.
- Fiskalni i demografski kontekst je u potpunosti izostavljen, čime se stvaraju iluzije o financijskoj održivosti.
- Čitatelj ostaje bez informacija o tome koliko mu ova mjera donosi u praksi – i zašto iznos ne može biti značajniji.
Stoga ocjenjujemo da je tvrdnja: VEĆINSKI TOČNA.
Zašto ne ,,točno”?
Jer iako se radi o stvarnoj, zakonski utemeljenoj mjeri, članak ne pojašnjava ni koliko će većina umirovljenika stvarno dobiti, ni kakav je fiskalni efekt reforme, što može ozbiljno utjecati na javno shvaćanje koristi od ove mjere.
Izvori
- https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_06_96_1305.html
- https://www.mirovina.hr/mirovine/vlada-o-13-mirovini-uskoro-cemo-odrediti-iznos-a-vodit-cemo-se-gospodarskim-mogucnostima/
- https://www.poslovni.hr/hrvatska/koliki-ce-biti-iznos-13-mirovine-ovo-su-cifre-koje-se-trenutno-spominju-4486666
- https://www.mirovinsko.hr/hr/novi-zakon-o-mirovinskom-osiguranju-obavijest-o-kljucnim-izmjenama-u-mirovinskom-sustavu/4049
- https://mfin.gov.hr
- https://ec.europa.eu/eurostat
- https://www.mirovinsko.hr/hr/statistika/96
