Hrvatska je u studenom 2025. imala treću najvišu inflaciju u eurozoni. Premijer tvrdi da je Vlada „učinila sve“. Je li to zaista moguće – ili postoje mjere koje su ostale netaknute?”
Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač
Izvor: Slika generirana programom Sora, 2025.
Vijest
U članku pod naslovom „Skočila inflacija u Hrvatskoj. Treća je najviša u eurozoni“ objavljenom na Indexu, a izvorno na HINA. Piše sljedeće: „Novinari su premijera pitali i oko inflacije koja je u studenom ubrzala u odnosu na listopad i trebaju li neke dodatne mjere, a odgovorio je da je Vlada učinila sve, od ograničavanja cijena energenata, ograničenja cijena čak stotinu proizvoda u potrošačkoj košarici, 11 paketa pomoći umirovljenicima, veće naknade za struju i plin ugroženim kupcima… “Nema kome nismo pomogli. Jedan dio ljudi na tržištu gleda sve i diže cijene. Ja ne mogu derogirati slobodno tržište. Mi jednostavno ne možemo ograničiti baš sve. Kako da ja ograničim cijene svih proizvoda. To je nemoguće”, ustvrdio je. Dodao je i kako inflacija ne pogađa onog koji ima puno, nego onog tko ima najmanje i to su vladine mjere bile cijelo vrijeme, zaključio je premijer.“ (1) Ovdje provjeravamo tvrdnju „da je Vlada učinila sve“ pri čemu, pretpostavljamo pod „sve“ se misli „sve što je Vladi bilo moguće“.
Provjera
Inflacija je „povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo. Inflacija je trenutno najveći problem cijelog svjetskog gospodarstva koji se pokušava suzbiti razno raznim mjerama monetarne i fiskalne politike. Jednostavna jednadžba stope inflacije glasi: SI = [(razina cijena vremenskog razdoblja 2 – razina cijena vremenskog razdoblja 1 ) / razina cijena vremenskog razdoblja 1] x 100.“ (2) Inflacija kao i svaka druga ekonomska pojava ima svoji identitet, uzroke i učinke. Ona nije događaj nego proces čija se dinamika, ritam i tempo (mirovanje, pad, porast itd.) može mjeriti u vremenskim odsječcima, tj. po njihovu završetku (mjeseci, kvartali, polugodišta ili godišta). Inflacija rijetko ima jedan uzrok, a češće ima više suuzroka. Neki od najčešćih suuzroka su. (a) globalni čimbenici poput ratova, pandemija, prirodnih nepogoda, energetskih kriza i poremećaja u lancima opskrbe. Napomenimo da su svijet, a i Hrvatska, doživjeli i proživljavaju sve navedene čimbenike u proteklih 5-6 godina, (b) središnje banke (ako predugo drže niske kamatne stope ili povećavaju količinu novca u opticaju, (c) velika javna potrošnja, subvencije i zaduživanje Vlada država, (d) povećanja cijena radi povećanja troškova ili povećanja marži radi povećanja zarade (profitna inflacija) od strane proizvođača i prodavača, itd. (3) (6) Za studeni 2025. Hrvatska ima treću najveću godišnju stopu inflacije u Europskoj uniji (EU) prema podacima Eurostata objavljenih 17/12/2025. s godišnjom stopom inflacije od 4,3%. (4) Uzroke te stope inflacije treba tražiti u globalnim čimbenicima (vidi prije a) koji su izvan kontrole Hrvatske, ali oni ne mogu objasniti toliko visoku stopu inflacije u odnosu na usporedive članice EU ili Eurozone. Dakle, vrlo vjerojatno su na djelu i drugi čimbenici. Čimbenik (d) je vrlo vjerojatno također na djelu u Hrvatskoj, tj. profitna inflacija i vrlo visoke marže trgovaca. Čimbenik (c) također je vrlo vjerojatno na djelu u Hrvatskoj. Hrvatska ima glomazan, spor i neučinkovit državni i javni sektor koji generira ogromnu državnu i javnu potrošnju, a uz to subvencije i zaduživanja su redovita praksa. Taj čimbenik je unutar kontrole Vlade RH i ona je po tom pitanju mogla tijekom 2025. (a i prije) smanjiti sam državni i javni sektor, a preostali učiniti bržim i učinkovitijim, no to se ne može smatrati istinitim. Dakle, nije točno da „je Vlada učinila sve.“, barem ne ako se istraže uzroci koji su doveli do treće naviše stope inflacije u EU 2025. Naime, nismo čak niti planu vidjeli nastojanja smanjenja glomaznog državnog i javnog aparata, a sigurno ne nastojanja povećanja brzine i učinkovitosti istih. Ako se pak istraže posljedice, onda je Vlada sigurno učinila nešto pritiskom na proizvođače i trgovce kako je i rečeno u početnom citatu, tj. izjavi Predsjednika Vlade RH, ali to očito nije bilo niti izbliza dovoljno („Too little, too late.“) da spriječi Hrvatsku u „osvajanju brončane medalje na Europskom prvenstvu inflacije“ 2025. godine, a ova ironija čini se primjerenom u ovim nadasve teškim vremenima prije svega za hrvatske umirovljenike s najnižom mirovinom i zaposlenike s minimalnom plaćom da postotak stanovnika ispod i blizu praga siromaštva i ne spominjemo. (5)
Zaključak
Ukratko, nije točno da je Vlada RH „učinila sve“ (što joj je bilo moguće) s obzirom na visoku stopu inflacije i to niti pod vidom uzroka niti pod vidom učinaka inflacije. Time, ovom članku možemo dati ocjenu ,,netočan”.
Izvori:
- Index.hr. Plenković o novom rastu inflacije: Vlada je napravila sve, nema kome nismo pomogli. Autor: Hina. 15. prosinca 2025. https://www.index.hr/vijesti/clanak/plenkovic-o-novom-rastu-inflacije-vlada-je-napravila-sve-nema-kome-nismo-pomogli/2740875.aspx
- Wikipedia. Inflacija. (encyclopedia entry, informativno) https://hr.wikipedia.org/wiki/Inflacija
- Abu Asab N. Are supply shocks a key driver of global Inflation? Evidence from CPI and GDP deflator analysis. Research in Globalization. 2025;10:100279. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2590051X25000127
- Teles P, Tristani O. The monetary financing of a large fiscal shock. Journal of Monetary Economics. 2024;147. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0304393224000837
- Eurostat (Europska komisija). Annual inflation stable at 2.1% in the euro area. 17. prosinca 2025. https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-euro-indicators/w/2-17122025-ap
- Rubil I, Tkalec M, Žilić I. Nejednakosti inflacije u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku. 2024;31(1):1–28. https://hrcak.srce.hr/file/463318
