“Bomba nakon dogovora”? — naslov povezuje nesreću i politiku bez čvrstog dokaza

Nacionalov tekst spaja požar u mađarskoj rafineriji MOL-a s dogovorom Vučić–Orbán i istodobno sugerira hitnu prijetnju „sekundarnih sankcija” srpskim bankama zbog NIS-a.

Autor: Josip Tomašković

Foto: Rafinerija nafte Pančevo iz zraka (Autor: NIS ad. Izvor: Wikimedia Commons, licenca Creative Commons Attribution 3.0 Serbia (CC BY 3.0 RS). Dostupno na https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Rafinerija_nafte_Pancevo_iz_vazduha.jpg )

Tvrdnje koje se analiziraju

1. Očajni Vučić: Srbija u problemima zbog NIS-a, nakon dogovora s Orbanom bačena bomba na rafineriju MOL-a” 
2. „Drugi dan nakon dogovora s Orbanom je netko bacio bombu [minu/granatu] na rafineriju MOL-a.”
3. „Srbija već trpi posljedice sankcija i traži mazut/plin te se priprema na moguće poremećaje opskrbe.”
4. „SAD nisu spremne na kompromis oko NIS-a i očekuju uklanjanje ruskog vlasništva, čak i putem nacionalizacije.”
5. „Postoji opasnost da SAD uvedu sekundarne sankcije srpskim financijskim institucijama zbog poslovanja s NIS-om; Vučić traži odgodu barem do sredine prosinca.”

 — Nacional, 29.10.2025 (1)

Područje analize 

Analiziramo četiri kuta: (A) što se doista zna o incidentu u rafineriji MOL-a i postoji li dokaz za „bombu”/sabotažu; (B) postoji li uzročna veza s političkim susretom Vučić–Orbán; (C) stvarni status i „rokovi” američkih sankcija prema NIS-u, uključujući rizik sekundarnih sankcija bankama; (D) vlasništvo NIS-a i opcije „uklanjanja ruskog vlasništva” te što to praktično znači za opskrbu Srbije. U svakom kutu navodimo provjerljive podatke i objašnjavamo pojmove.

Analiza

A) “Bomba na MOL-ovu rafineriju” — potvrđena činjenica ili pretpostavka?

Što je utvrđeno: U noći 20./21. listopada 2025. izbio je požar u Danube Rafineriji (Százhalombatta) u vlasništvu MOL-a. Prema Associated Pressu, požar je lokaliziran, ozlijeđenih nema, uz istragu uzroka; MOL je istaknuo da nezahvaćene jedinice postupno pokreće te da se nadzor kvalitete zraka provodi u okolici. (2) AP News je istog dana izvijestio da istraga traje i da se nezahvaćene jedinice ponovno kreću s radom; ključno, u ranoj fazi “nije bilo znakova vanjskog ometanja” (“no sign of external tampering”).(3) 

Što to znači za tvrdnju o “bombi”: Izrazi “bomba/mina/granata” označavaju namjeran napad. Do trenutka pisanja, niti policija, niti državno tijelo, niti MOL nisu službeno potvrdili sabotažu ili eksplozivnu napravu; vjerodostojni izvori govore o požaru/eksploziji s neutvrđenim uzrokomi bez indicija o vanjskom ometanju u ranoj fazi. (2) (3) 

Operativni učinak (konkretno objašnjenje): Kod velikih rafinerija, požar u jednoj jedinici (npr. atmosferka/AV3) može privremeno smanjiti izlaz derivata i povećati oslanjanje na zalihe/uvoz. Međutim, i AP i Reuters bilježe kontrolu događaja i postupno pokretanje nepogođenih dijelova, što implicira da domaća opskrba Mađarske nije bila neposredno ugrožena. (2) (3) 

Ocjena točke A: Tvrdnja da je “bačena bomba” nije potkrijepljena službenim dokazima; dostupni autoritativni izvori ne potvrđuju sabotažu.

B) “Drugi dan nakon dogovora s Orbánom” — sugerirana uzročnost

Kronologija (apsolutni datumi): Susret Vučić–Orbán održan je u Budimpešti 20. listopada 2025.; požar u Danube rafineriji izbio je tijekom noći 20./21. listopada. (2) (3)

Zašto je to važno: Sama vremenska koincidencija ne dokazuje kauzalnu vezu (post hoc ergo propter hoc). Da bi se mogla utvrditi uzročnost, morali bi postojati forenzički/operativni nalazi (npr. tragovi eksplozivne naprave, očevici, priznanje/odgovornost, sigurnosni zapisi) ili službena obavijest nadležnih tijela o namjernom napadu. Takvih nalaza u AP/Reuters izvješćima i povezanim izjavama nema. (2) (3)

Ocjena točke B: Sugerirana uzročnost (“dogovor → bomba/napad”) nije potkrijepljena.

C) “Sekundarne sankcije” bankama i status mjera prema NIS-u — što doista kažu pravila i izjava o “sredini prosinca”

Što su sekundarne sankcije (objašnjenje pojma): U američkom režimu (OFAC) to su mjere prema stranim financijskim institucijama koje materijalno pomažu transakcije povezane s ruskom “vojno-industrijskom bazom” i/ili osobama blokiranima prema E.O. 14024. Dana 12. lipnja 2024. OFAC je objavio ažuriranu smjernicu za strane banke s primjerima aktivnosti koje izlažu sekundarnom riziku (npr. otvaranje/održavanje korespondentskih računa, posredovanje u “značajnim transakcijama”, prikrivanje traga plaćanja). (4) (6) 

“Sredina prosinca” – politička molba, ne formalni rok: Vučić je u izjavi (prenosi Tanjug, potvrđuju i drugi regionalni mediji) rekao da se nada da SAD neće uvesti sekundarne sankcije srpskim bankama “barem do sredine prosinca” kako bi Srbija pokušala riješiti pitanje NIS-a. To je politička poruka/traženje odgode, a ne objavljeni službeni OFAC rok. (7) (8)

Kronologija mjera prema NIS-u (2025.):

Tijekom 2025. SAD su više puta odgađale primjenu/pooštravanje mjera prema NIS-u (30-dnevne odgode) kako bi se omogućila tranzicija i spriječili šokovi opskrbe. Reuters bilježi privremene odgode u veljači/ožujku i četvrtu/petu odgodu do kraja srpnja 2025. (9) (10)

OSW (21. listopada 2025.) piše da su 9. listopada 2025. američke sankcije prema NIS-u stvarno stupile na snagu u okviru šireg paketa, nakon niza prijelaznih razdoblja. (11) Praktično za banke (što znači “materijalna pomoć”): OFAC razmatra “značajnost” transakcija u cjelini okolnosti (veličina, učestalost, svijest menadžmenta, uzorak ponašanja, povezanost s blokiranim osobama). Banka koja, primjerice, nastavi svjesno servisirati “značajne” transakcije za sankcioniranu stranku, može biti izložena sekundarnim mjerama (gubitak korespondentskih računa u USD, uvrštenje na popise). (5) (12) 

Ocjena točke C:

– Rizik sekundarnih sankcija je stvaran prema OFAC pravilima i recentnim pojašnjenjima. (4) (6) (12) – No dojam o fiksnom službenom “roku do sredine prosinca” nije utemeljen: riječ je o Vučićevoj molbi, ne o formalno objavljenom ročištu. (7) (8)

D) “Ukloniti rusko vlasništvo u NIS-u” (prodaja ili nacionalizacija) — vlasnička slika i izvedivost opcija

Tko je vlasnik NIS-a (stanje 19. rujna 2025.): Službeni register investitora NIS-a navodi: PJSC Gazprom Neft 44,85%, Republika Srbija 29,87%, JSC Intelligence 11,30%, a ostatak mali dioničari i skrbnički računi. (13)

Napomena: tijekom 2025. došlo je do prijenosa udjela unutar ruske grupacije (npr. dio udjela Gazprom Nefta prema Gazpromu) kako bi se formalno smanjio pojedinačni udio; no američki režim gleda kumulativnu povezanost s Rusijom (ažurirane smjernice i prakse). (10) (11)

Što traži Washington (prema navodima u regionalnim izvješćima): Uklanjanje ruske kontrole nad NIS-om kroz prodaju udjela neruskom subjektu ili nacionalizaciju ruskog dijela. To je političko-regulatorni cilj usklađen s ciljem smanjivanja izloženosti riziku od ruskih energenata. (11)

Praktične posljedice i teret izvedbe:

– Prodaja ruskih udjela traži due diligence, regulatorne suglasnosti i vjerojatno visok financijski okvir koji Srbija možda ne može brzo zatvoriti.

– Nacionalizacija (cijelog ili dijela ruskog udjela) otvara pravna/geopolitička pitanja (odštete, sporovi, bilateralni odnosi; potencijalne kontramjere Rusije).

– Do rješenja, opskrba derivatima može se više oslanjati na uvoz (npr. preko MOL-ovog sustava ili Mediterana), osobito ako rafinerija Pančevo radi ispod kapaciteta zbog ograničenja sirovine/plaćanja. Dodatno, izvanredni događaj u Danube rafineriji kratkoročno zakomplicira regionalnu ravnotežu, ali vlasti i MOL su poručili da je mađarska opskrba stabilna. (2) (3)

Ocjena točke D: Tvrdnja da SAD traže uklanjanje ruske kontrole u NIS-u ima čvrstu podlogu u kronologiji pritisaka i izvješćima; modaliteti (prodaja vs. nacionalizacija) su političke opcije u pregovorima, a ne unaprijed propisana “jedina” formula.

Zaključak

• Tvrdnja 1 (“bačena bomba na rafineriju MOL-a”): Nedokazano / nepotvrđeno. Autoritativni izvori (AP, Reuters) govore o požaru s istragom uzroka; u ranoj fazi Reuters bilježi “nema znakova vanjskog ometanja”. (2) (3)
• Tvrdnja 2 (kauzalnost: “nakon dogovora s Orbánom” ⇒ napad): Nedokazano. Vremenska blizina nije dokaz uzročnosti; ne postoje forenzički/operativni nalazi koji bi vezali sastanak i požar. (2) (3)
• Tvrdnja 3 (rizik sekundarnih sankcija bankama do “sredine prosinca”): Djelomično točno, ali pogrešno uokvireno. Rizik sekundarnih sankcija je realan prema OFAC smjernicama; “sredina prosinca” je Vučićeva politička molba, ne službeni OFAC rok. (4) (8)
• Tvrdnja 4 (SAD traže uklanjanje ruske kontrole u NIS-u, uključivo nacionalizaciju): Većinski točno, uz napomenu da su modaliteti predmet pregovora i izvedbenih ograničenja. (11) (13)

Službena ocjena

Najistaknutiji i najdramatičniji elementi, “bomba” i sugerirana kauzalnost s dogovorom Vučić–Orbán, ne drže vodu na temelju dostupnih autoritativnih izvora. Djelomično točni segmenti o sankcijskom pritisku i potrebi uklanjanja ruske kontrole nad NIS-om ne mogu kompenzirati netočno/pretjerano uokvirenu glavnu naraciju. Ukupni učinak na čitatelja jest senzacionalistički naslov s nedokazanom insinuacijom, uz istinite, ali nepotpuno objašnjene elemente o sankcijama i opskrbi. Zbog navedenih činjenice ovaj članak proglašavamo ,,većinski netočnim”. 

Vidi:

1. Nacional. Očajni Vučić: Srbija u problemima zbog NIS-a, nakon dogovora s Orbanom bačena bomba na rafineriju MOL-a. 29.10.2025. Dostupno na: https://www.nacional.hr/ocajni-vucic-srbija-u-problemima-zbog-nis-a-nakon-dogovora-s-orbanom-bacena-bomba-na-rafineriju-mol-a/ 
2. Associated Press. Firefighters contain blaze at Hungary’s main oil refinery; cause under investigation. 21.10.2025. Dostupno na: https://apnews.com/article/hungary-oil-danube-refinery-fire-szazhalombatta-2571de4d3de341a7b7875e8cdda1b4f3. AP News 
3. Reuters. MOL says restarting units of Danube refinery not affected by fire; probe ongoing. 21.10.2025. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/mol-says-restarting-units-danube-refinery-not-affected-by-fire-probe-ongoing-2025-10-21/. 
4. OFAC (U.S. Treasury). Updated Guidance for Foreign Financial Institutions on OFAC Sanctions Authorities Targeting Support to Russia’s Military-Industrial Base. 12.06.2024. PDF. Dostupno na: https://ofac.treasury.gov/media/932436/download?inline 
5. OFAC FAQ 1147. 12.06.2024. Dostupno na: https://ofac.treasury.gov/faqs/1147 
6. OFAC FAQ 1184 / Program overview page (RHFAS). 27.06.2025 (ažur.).https://ofac.treasury.gov/faqs/topic/6626 
7. TANJUG. Vučić: Nadam se da SAD neće uvesti sekundarne sankcije zbog NIS-a do polovine decembra. 29.10.2025. Dostupno na:https://www.tanjug.rs/srbija/politika/202960/vucic-kompletan-blokaderski-pokret-je-pao-1-novembra-se-nece-desiti-nista/vest
8. N1 Srbija. Vučić moli SAD da ne uvedu sekundarne sankcije NIS-u do polovine decembra. 29.10.2025. Dostupno na: https://n1info.rs/biznis/vucic-moli-sad-da-ne-uvedu-sekundarne-sankcije-nis-u 
9. Reuters. US gives Serbian oil company last-minute sanctions reprieve, says President Vucic. 27.02.2025. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/us-temporarily-suspends-sanctions-serbian-oil-company-nis-says-president-vucic-2025-02-27/ 
10. Reuters. US postpones sanctions against Serbia’s NIS oil firm for fourth time, energy minister says. 27.06.2025. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/us-postpones-sanctions-against-serbias-nis-oil-company-fourth-time-tanjug-agency-2025-06-27/
11. OSW – Centre for Eastern Studies. US sanctions against Serbian oil company NIS. 21.10.2025. Dostupno na: https://www.osw.waw.pl/en/publikacje/analyses/2025-10-21/us-sanctions-against-serbian-oil-company-nis 
12. OFAC FAQ 1151 (“Significant transaction or transactions”). https://ofac.treasury.gov/faqs/1151 
13. NIS a.d. Novi Sad — IR. Shares and ownership structure https://ir.nis.rs/en/shares-and-dividend/shares-and-ownership-structure/