Crni petak u Hrvatskoj svake godine otvara isto pitanje: je li riječ o stvarnim popustima ili samo dobro upakiranom prividu sniženja? Povijest, mitovi i suvremene prakse otkrivaju puno složeniju priču nego što se čini.
Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač
Foto: (Samostalan rad autora, 2025.)
Crni petak
Crni petak je izvorno trgovačka praksa iz SAD-a pri kojoj ne na prvi petak nakon Dana zahvalnosti organiziraju velika i masovna sniženja svih vrsta proizvoda. Nakon 2000. godine praksa Crnog petka postepeno se proširila preko granica SAD-a i sad je redovita u više od polovice država svijeta pa tako i u državama članicama Europske unije. On se odvija i u Hrvatskoj. Svake godine u vrijeme Crnog petka pojave se slutnje, indicije i sumnje u njegovu stvarnost u Hrvatskoj u odnosu na ostatak EU i svijeta.
Povijest Crnog petka
Oko Crnog petka kruže mitovi i lažne informacije. Povremeno se pojavljuje internetska tvrdnja da su trgovci robljem na „Crni petak“ (engl. “Black Friday”) navodno prodavali robove s popustima 1904. godine (Chris Balie, Facebook, 2018.). Nijedan povjesničar, arhiv, ni dokument tog doba to ne potvrđuje. Izraz se u značenju kupovine pojavljuje tek 100 godina nakon ukidanja ropstva. (1), (2) Stvarna povijest Crnog petka nema nikakve veze s rasprodajom robova nego s odnosima na tržištima i s prelaskom kompanija iz „crvenog“ (gubitak) u „crno“ (ostvarivanje dobitka). (3), (4), (5) Ipak, ta tržišna pojava možda ima veze sa stvarnom zavjerom.
„Dana 24. rujna 1869. u Sjedinjenim Državama izbila je panika oko zlata, što je izazvalo financijsku krizu. Panika, koja je postala poznata kao Crni petak, bila je rezultat zavjere između dva investitora, Jaya Goulda, kojem se kasnije pridružio njegov partner James Fisk, i Abela Corbina, sitnog špekulanta koji se oženio Virginijom (Jennie) Grant, mlađom sestrom predsjednika Ulyssesa S. Granta. Osnovali su Zlatni prsten kako bi kontrolirali tržište zlata i podigli cijenu metala na njujorškoj burzi zlata. Skandal se dogodio tijekom Grantovog predsjedništva. Ministar financija, George S. Boutwell, imao je politiku prodaje trezorskog zlata u dvotjednim intervalima za amortizacijski fond za otplatu državnog duga. Uz druge, nestandardne prodaje zlata, ova infuzija gotovine djelovala je na stabilizaciju dolara. Gospodarstvo je prošlo kroz ogromne previranja tijekom Građanskog rata 1861. – 1865. i još nije bilo u potpunosti obnovljeno.
Gould, nadajući se da će iskoristiti Corbinov odnos sa svojim šogorom, predsjednikom Grantom, nagovorio je Corbina da ga upozna s Grantom. Gould i Fisk nadali su se da će im prijateljstvo s predsjednikom pružiti povjerljive informacije o vladinoj politici zlata – pa čak i spriječiti prodaju zlata – i time manipulirati tržištem. To nije uspjelo, jer ih je vlada spriječila, ali je rezultiralo skandalom koji je potkopao i kredibilitet Grantovog predsjedništva i nacionalno gospodarstvo. Gould i Fisk iskoristili su svoje osobne nastupe s Grantom kako bi stekli kredibilitet na Wall Streetu, uz korištenje svojih insajderskih informacija.
Tijekom prvog tjedna rujna, Grantov ministar financija George S. Boutwell primio je pismo od Granta. U njemu mu je rečeno da će prodaja zlata biti štetna za zapadne poljoprivrednike, ideju koju su usadili Gould i Fisk. Boutwell je poništio vlastiti nalog o prodaji velike količine zlata, obustavivši nestandardnu prodaju zlata trezora do kraja mjeseca. Istovremeno, Gould, kojem se sada pridružio Fisk, nastavio je kupovati zlato putem njujorške Zlatne sobe, podižući cijenu zlata. Nakon što je saznao za prirodu njihove sheme, Grant je prvo rekao Corbinu da se riješi svojih zlatnih zaliha prije nego što je 24. rujna naredio ispuštanje 4 milijuna dolara državnog zlata. Grantov potez odmah je snizio cijenu zlata, uništivši utjecaj Zlatnog prstena na tržištu. Uslijedila je panika na Wall Streetu i zemlja je prošla kroz mjesece ekonomskih previranja, iako je nacionalna depresija izbjegnuta. Gould i Fisk angažirali su najbolju dostupnu obranu. Favorizirani od strane sudaca Tweed Ringa, zavjerenički partneri izbjegli su kazneni progon. Vladina istraga iz 1870., koju je vodio kolega republikanac James A. Garfield, oslobodila je Granta svake nezakonite umiješanosti u zavjeru.“ (3)
Suvremena uporaba izraza Crni petak novijeg je datuma i zaista ima veze sa sniženjima raznih proizvoda.
„Najranija poznata upotreba izraza Crni petak za dan nakon Dana zahvalnosti dogodila se u časopisu Factory Management and Maintenance za studeni 1951., a zatim ponovno 1952. Ovdje se odnosio na praksu radnika da se javljaju na bolovanje dan nakon Dana zahvalnosti kako bi imali četverodnevni vikend. Međutim, čini se da se ova upotreba nije primila. Otprilike u isto vrijeme, izrazi Crni petak i Crna subota počeli su se koristiti u policiji u Philadelphiji i Rochesteru kako bi opisali gužve i prometne gužve koje su pratile početak božićne sezone kupovine. Godine 1961. grad i trgovci Philadelphije pokušali su poboljšati uvjete, a stručnjak za odnose s javnošću preporučio je preimenovanje dana u Veliki petak i Velika subota, ali ti su izrazi brzo zaboravljeni.
Upotreba izraza širila se polako, prvi put se pojavljujući u The New York Timesu 29. studenog 1975., u kojem se još uvijek odnosi posebno na najprometniji dan u godini s najvećom količinom kupovine i prometa u Philadelphiji. Iako je ubrzo postao rašireniji, The Philadelphia Inquirer je 1985. izvijestio da trgovci u Cincinnatiju i Los Angelesu još uvijek nisu bili svjesni tog izraza.“ (4)
Sadašnjost Crnog petka u Hrvatskoj i ostatku Europske unije
Od 2008. Crni petak se počeo pojavljivati kao dan sniženja izvan SAD-a (Kanada, Meksiko, EU itd.). Ponegdje su sniženja rastegnuta s prvog petka nakon Dana Zahvalnosti na cijeli tjedan koji je tako postao Crni tjedan. Između 50 i 60% država svijeta danas sudjeluje u Crnom petku (nazivi variraju, ali su prakse skoro identične). (6)
„Jedno objašnjenje za širenje Crnog petka je globalizacija, paralelna s porastom društvenih mreža od kasnih dvadesetih godina. Današnji potrošači, posebno kupci generacije Z, odmah su svjesni što je u trendu u bilo kojem trenutku, bilo gdje na Zemlji.“ (6)
Prosječna sniženja na Crni petak u SAD-u i u EU su između 20 i 50%, a najčešće 28 do 38%. Sniženja u Hrvatskoj barem prema istaknutim sniženim cijenama uglavnom prate taj trend. No, u Hrvatskoj se pojavljuju i radikalna sniženja koja su od 50 do 80%. (7)
Ovdje se često rabi izraz „SNIŽENJE do 50%“ pri čemu je lingvistički trik u riječi „do“. Čak i ako je cijena i samo jednog proizvoda snižena za 50% dok je prosjek sniženja zamislimo 15% još uvijek je istina da je „sniženje do 50%“ iako to vrijedi za samo jedan proizvod. No, prosječno sniženje sugerira da se ovdje radi u najmanju ruku o prešućivanju potpune istine. Uz lingvistički trik uporabom riječi „do“ postoji i grafički, tj. dizajnerski trik pri čemu je riječ „do“ često tiskana vrlo malom veličinom slova, a postotak vrlo velikom veličinom.
Uz radikalna sniženja postoje i klasični modeli lažnih sniženja. Iako neki proizvodi (pogotovo obuća i odjeća jer brzo ulaze i izlaze iz mode pa ih proizvođači rasprodaju) mogu biti zaista toliko sniženi, ipak su takva sniženja često lažno oglašavanje, tj. manipuliranje s cijenom, točnije s popustom. Trik je opće poznat. Cijena se postepeno neopravdano podiže prije sniženja (ili Crnog Petka) npr. s 50 eura do 90 eura, a zatim se za vrijeme sniženja oglasi kako je na djelu sniženje od 30%, tj. s 90 na 60 eura, a to je de facto više od početne cijene. (8)
U Hrvatskoj postoje konstantne sumnje na lažna sniženja usprkos sve strožoj regulaciji tih trgovačkih praksi (bilo da se radi o izvanrednim ili cikličkim sniženjima kao što je Crni petak). (9) Osobni utisci pojedinačnih kupaca se razlikuju, ali svakako se svake godine pojavljuju oni koji ukazuju na to kako je Crni petak u Hrvatskoj neka vrsta obmane jer sniženja nisu niti blizu prosjeku u EU ili SAD-u. (10), (11), (12)
„Mnogi su kritizirali neznatne popuste, jedan je korisnik napisao: “Doslovno skoro ništa, 8% popusta na tablet….”, što sugerira da nije bio oduševljen popustima. Drugi korisnik je bio još oštriji, izjavivši: “Kod nas je Black Friday mamac za budale.” Treći je napisao: “Meni je taj Black Friday kao i svaki običan dan, nema velike razlike.” “Ne. Jučer prošao cijeli City Center i na kraju kupio samo kapu koja i nije bila na akciji… Većina stvari koje sam htio nisu ni bile na akciji, a poneke su bile na tako niskom popustu da nema smisla kupiti”, požalio se još jedan korisnik.“ (9)
Na razini EU više od 50% kupaca misli da se pri sniženjima radi o lažnim sniženjima. (13)
Prema istraživanju koje je predstavila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan u 2024., 72 % građana izjavilo je da je naišlo na “lažno sniženje”. (14) U novijim izjavama (2025.) Borzan kaže da ih je — po onome što su potrošači prijavljivali — 94,4 % naišlo na lažna sniženja. (15) Iz izvješća za cijelu EU (gdje je i Hrvatska), na online prodaji, oko jedna četvrtina popusta tijekom Black Friday-a (25%) bila je lažna ili neusklađena sa zakonima o referentnoj cijeni. (16)
No, ne postoji javno dostupan kontinuirani “ranking’” zemalja po postotku lažnih sniženja – statistike dolaze iz pojedinih kampanja (poput Black Friday sweepa), istraživanja potrošača, i izvješća udruženja potrošača. Stoga, usprkos slutnjama (intervjuirani potrošači) i parcijalnim istraživanjima tržišta (kako tvrdi Borzan) ne možemo tvrditi da postoje razlike u vrsti, a ne u stupnju između RH, EU i SAD-a. Kontrole i “sweeps” tipično obuhvaćaju dio (online) trgovine, ne sve, pa rezultati ne predstavljaju nužno cijelo tržište. Državni i nacionalni izvori rijetko objavljuju redovite, ažurirane statistike o prekršajima, ali, često su to pojedinačne objave, preporuke, priopćenja. “Lažno sniženje” se manifestira raznoliko: od podizanja cijene prije popusta, preko nejasnog prikaza referentne cijene, do netransparentnog dodatnog troška — zbog toga praćenje i kvantificiranje zahtijeva sustavan monitoring kojeg uglavnom nema.
Zaključak
Zaključno možemo samo reći kako je vjerojatno točno da je Crni petak u Hrvatskoj poput onog u SAD-u i EU. Sličnosti su veće nego razlike. Sličnosti se svode na to da se Crni petak zaista odvija i da postoje sniženja. Razlike se svode na to da postotak sniženja vjerojatno prosječno nije jednak prosjeku sniženja u SAD-u i u ostatku EU, iako nije daleko i da u Hrvatskoj vjerojatno ima nešto više lažnih sniženja nego u EU i SAD-u. Ovdje svakako treba reći da su kupci u ostatku EU i SAD-u puno informiraniji o cijenama (i drugim svojstvima) proizvoda i da ih je puno teže prevariti cjenovnim trikovima, neistinama, lažima i prijevarama pa su samim time i ipak nešto odgovorniji. U Hrvatskoj se tek razvijaju organizirane skupine kupaca koje pokazuju viši stupanj znanja i informiranosti o proizvodima pa su samim time i odgovorniji.
Izvori
(1) Wazer, C. (2024) „Everyone Calls the Day After Thanksgiving ‘Black Friday.’ Why?“, Snopes, URL.
(2) Curet, M. (2021) „Black Friday did not originate with the sale of enslaved people“, PolitiFact, URL, Tomičić, L. (2024) „„Crni petak“ nije dobio naziv po danu kada su se prodavali robovi po sniženoj cijeni“, Točno tako, URL.
(3) N.N. (2025) „Black Friday (1869)“, Wikipedia, URL.
(4) N.N. (2025) „Black Friday (shopping)“, Wikipedia, URL.
(5) N.N. (2023) „Zašto se zove baš Crni Petak?“, Index, URL.
(6) Bird, J. (2023) „‘Le Black Friday’: How An American Tradition Spread Around The World“, URL.
(7) N.N. (2025) „What is the average discount offered on Black Friday?“, Red Stag Fulfillment, URL.
(8) Martinović, M., Eterović, P. (2016) „Etički problemi vezani uz čimbenike marketinškog spleta“, u: Jalšenjak, B., Krkač, K. (2016) Poslovna etika, korporacijska društvena odgovornost i održivost, Zagreb: MATE d.o.o., str. 415-448.
(9) N.N. (2024) „”Kod nas je to obična prevara”: Hrvati dijele što su kupili za Crni petak“, Index, URL.
(10) Gupta, A. (2023) „Deceptive advertising, regulation and naive consumers“, International Journal of Industrial Organization, Volume 91, 103026, ISSN 0167-7187, https://doi.org/10.1016/j.ijindorg.2023.103026, URL.
(11) Keller, A., Vogelsang, M., Totzek, D. (2022) „How displaying price discounts can mitigate negative customer reactions to dynamic pricing“, Journal of Business Research, Volume 148, Pages 277-291,
ISSN 0148-2963, https://doi.org/10.1016/j.jbusres.2022.04.027, URL.
(12) Boush, D. M., Friestad, M., Wright, P. (2009) Deception In The Marketplace. The Psychology of Deceptive Persuasion and Consumer Self-Protection, Oxford: Routledge.
(13) YouGov (2024) „Deceptive deals or real savings? 51% of consumers say brands regularly float fake discounts“, URL.
(14) HINA Portal.hr (2024) „Borzan: Gotovo tri četvrtine građana naišlo na lažna sezonska sniženja“, Portal.hr, URL.
(15) HINA/AMŠ (2025) „Borzan: Gotovo 95 posto građana je naišlo na lažna sniženja“, HRT, URL.
(16) European Commission (2025) Sweeps, URL.
