Je li moguće da je jedna članica Europske unije – usred 2025. godine – pala na samo 72% prosjeka životnog standarda i time zauzela posljednje mjesto na ljestvici blagostanja?
Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač
Izvor: Zoltan Mathe
Dosta europskih medija prenijelo je vijest o tome da je ove 2025. Mađarska i službeno postala najsiromašnija članica Europske unije (EU). Donosimo samo jedan primjer (Kyiv Independent 19/06/2025).
„Prema podacima Eurostata od 18. lipnja 2025., Mađarska je sada posljednja među državama članicama Europske unije prema vitalnoj mjeri blagostanja kućanstava, tj. stvarnoj individualnoj potrošnji (engl. AIC = actual individual consumption) po glavi stanovnika. Sa samo 72% prosjeka EU-a, Mađarska zaostaje za svih 26 drugih zemalja u pogledu onoga što obitelji zapravo troše, uključujući javne usluge poput zdravstva i obrazovanja. Za razliku od njih, Luksemburg vodi u izvješću sa 141%, dok Nizozemska i Njemačka imaju 120%, odnosno 118%. Čak i Poljska, srednjoeuropska vršnjakinja, dolazi na mnogo zdravijih 85% prosjeka EU, dramatično prestižući Mađarsku u stvarnom životnom standardu za oko 13 postotnih bodova.“ (1)
Ti su podaci zaista točno preneseni sa stranice Eurostata koji donosi statistiku za 2024. godinu.
Grafikon 1: Poredba BDP-a per capita za Mađarsku i Hrvatsku unutar EU za 2023. i 2024. (Izvor: Eurostat, vidi izvor 2, podatke istaknuo autor teksta).
„U 2024. godini 9 zemalja EU-a zabilježilo je AIC po stanovniku iznad prosjeka EU-a. Najviše razine zabilježene su u Luksemburgu (41% iznad prosjeka EU), Nizozemskoj (20%) i Njemačkoj (18%). U međuvremenu, 18 zemalja EU zabilježilo je AIC po stanovniku ispod prosjeka EU, a najniže razine zabilježene su u Mađarskoj (28% ispod prosjeka EU), Bugarskoj i Estoniji (26%).“ (2)
Dakle, vijest je načelno točna. Sad, potrebno je vidjeti na što se odnosi. Točnije, informacija se odnosi na bruto domaći proizvod (BDP) per capita (po glavi stanovnika) i na stvarnu osobnu potrošnju (AIC). Zaista, tu Mađarska prema podacima za 2024. stoje najgore među članicama EU. Za poredbu je u Grafikonu 1 istaknuto stanje Mađarske i Hrvatske. Mađarska je 2023. bila šesta od dna ljestvice, a 2024., tj. u samo godinu dana, je na dnu, dok je Hrvatska 2023. bila na petom mjestu od dna, a 2024. je na šestom mjestu. Ovo je zanimljivo za Hrvatsku jer su Mađari redovito značajan dio turista u Hrvatskoj tijekom ljetne sezone.
Iako je načelan podatak koji prenose europski informativni portali o Mađarskoj točan jer točno prenosi statistiku Eurostata i pojašnjenja statistike, ipak treba biti oprezan. Nekoliko je razloga od kojih ćemo navesti samo dva.
Ovi podaci mogu biti puno gori ako se uračunaju podaci poput stope indeksa korupcije pri čemu se stopa korupcije u Mađarskoj povećava (ne budi lijen i u Hrvatskoj) (3), udjela sive ekonomije (koja po definiciji ne može ući u službenu statistiku) itd. Primjerice, udio sive ekonomije u Mađarskoj i Hrvatskoj i općenito u 6-7 najslabijih članica EU čini između 25 i 32% za 2022. (4)
Naime, kad se situacija pogleda dugoročno, onda je jasno da se 6-7 najgorih članica EU tijekom godina često izmjenjuju na posljednjim i pretposljednjim mjestima raznih ekonomskih pokazatelja. One čine grupu najsiromašnijih tijekom dugih razdoblja i teško se izdižu iz te skupine prema primjerice skupini srednje bogatih (poput Poljske koja je usporediva u odnosu na Mađarsku i Hrvatsku).
P.S.
Dodatni problemi za Mađarsku mogu biti protu-demokratski pokazatelji koji idu prema smanjenju demokratizacije i transparentnosti u društvu (npr. rasprava o uvođenju zakona o stranim agentima po uzoru na sličan zakon koji je nedavno donijela Ruska Federacija koji dakako služi samo tome da se obilježe i kazne svi koji su aktivni protivnici režima).
Izvori:
(1) URL: https://kyivinsider.com/orbans-hungary-is-now-officially-the-poorest-nation-in-the-eu/ (Pristupljeno: 19/06/2025).
(2) URL: https://ec-europa-eu.translate.goog/eurostat/en/web/products-eurostat-news/w/ddn-20250618-1?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en&_x_tr_pto=wapp, https://www.keeptalkinggreece.com/2024/03/27/shock-greece-is-the-2nd-poorest-country-in-europe/ (Pristupljeno: 19/06/2025).
(3) URL: https://www.transparency.org/en/cpi/2024 (Pristupljeno: 19/06/2025).
(4) URL: https://www.researchgate.net/publication/361775720_New_COVID-related_results_for_estimating_the_shadow_economy_in_the_global_economy_in_2021_and_2022/figures (Pristupljeno: 19/06/2025).
