Analiziramo premijerovu izjavu o plaćama i inflaciji sa zadnje saborske sjednice.
Izvor: HINA (EPA, Foto: Albert Zawada)
Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.
Područje analize
Izjava premijera Republike Hrvatske, Andreja Plenkovića, tijekom saborske rasprave u izravnom je odnosu s učinkom vladinih odluka na važna gospodarska kretanja u zemlji, točnije na makroekonomske pokazatelje kao što su rast plaća i inflacija. Navedeni pokazatelji su osnova za razumijevanje gospodarskih kretanja i karaktera ekonomske politike u izazovnim razdobljima.
U makroekonomiji, dijelu ekonomije koji se bavi ponašanjem cjelokupnog gospodarstva, fokus je na proučavanju pokazatelja kao što su inflacija, razina cijena, stopa gospodarskog rasta, nacionalni dohodak, bruto domaći proizvod (BDP) i promjene u nezaposlenosti, odnosno plaće (1). Rast plaća i kretanje inflacije osnovni su indikatori stabilnosti ekonomije, ali i životnog standarda. Rast plaća izravno utječe na potrošnju kućanstva, troškove proizvodnje te šire gospodarske tokove. Više plaće znače i veće prihode za većinu obitelji, što može potaknuti ukupnu potrošnju i ekonomski rast. Međutim, ako rast plaća premaši rast produktivnosti ili ako poduzeća prenesu povećane troškove na potrošače, može doći do rasta cijena. U takvim okolnostima može se razviti tzv. spirala plaća i cijena, gdje rast nominalnih plaća vodi rastu cijena, čime se smanjuje stvarna kupovna moć stanovništva (2). Pojam inflacija odnosi se na situaciju kada u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje potrošači kupuju u određenom razdoblju, što dovodi do smanjenja kupovne moći domaće valute (realnu kupovnu moć), pa potrošači trebaju platiti više za istu košaricu dobara i usluga (3). Na izvedbu ovih pokazatelja mogu utjecati određene fiskalne mjere koje provode vlade država, a služe kao alati ekonomske politike pomoću kojih država na tržištu sprječava, ili ublažava, posljedice šokova poput energetskih kriza, poremećaja u opskrbnim lancima ili pritisaka recesije. Ti alati, kao što su subvencije, potpore, socijalna davanja, utječu na potrošnju države i saldo proračuna koji isto predstavljaju važne komponente makroekonomske analize. U tom kontekstu, ispitivanje točnosti iznesenih tvrdnji koje dolaze od strane Vlade, nisu samo stvar politike, nego i važan faktor za sagledavanje stvarne učinkovitosti ekonomske politike vladajućih i njezin utjecaj na život građana i građanki RH.
Tvrdnja iz članka
Sabor je nastavio s radom 23.5., a tijekom ‘aktualca’ saborski zastupnici i zastupnice postavili su niz pitanja Vladi, posebice premijeru Andreju Plenkoviću. Jedno od pitanja bilo je ono SDP-ove saborske zastupnice Sanje Radolović o tome što je Vlada napravila u borbi protiv inflacije, a potom nakon prvotnog Premijerovog odgovora istaknula da nije svjestan stanja na terenu. Premijerov prvotni odgovor, kako prenosi 24. sata (4) je glasio: „Ja ću pokušati zamijeniti ministra financija. Traje jedna bespoštedna bitka između Vlade i opozicije tako da Vlada radi sve za građane, a opozicija pokušava sve portretirati kao da je katastrofa. Mi smo kada gledamo rast plaća, u našim mandatima je rastao 80,9 posto, a inflacija 36,3 posto. Mjere koje smo poduzeli – osam paketa, 8 milijardi i 300 milijune eura, mjere za poduzetnike, 80 ograničenih proizvoda.“
Analiza podataka (makroekonomski osvrt)
Premijerova izjava će se, zbog lakše analize, podijeliti na dva dijela. Prvi dio analizira podatke vezane uz rast plaća, a drugi je dio usmjeren na provjeru podataka vezanih uz inflaciju.
Na svom Facebook profilu (5), Državni zavod za statistiku je 22. srpnja 2016. godine objavio podatak da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj iste godina iznosila 5 706 kuna, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome za isti mjesec iznosila 7 791 kuna. Godina 2016. je bitna jer je tada aktualna Vlada preuzela vlast u RH i čini polazišnu točku za praćenje napretka ekonomskih politika koje donosi.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (6) pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2025. godine iznosila 1 416 eura, dok je prosječna mjesečna bruto plaća za isto razdoblje iznosila 1 964 eura. Uzimajući u obzir službeni fiksni tečaj konverzije kune u euro (7,53450), to predstavlja rast neto plaće sa 757 eura (ekvivalent 5 706 kuna) u 2016. godini na 1 416 eura u 2025. godini, što je nominalni porast od približno 87%. Međutim, u analizi je potrebno istaknuti i inflacijski učinak na stvarnu kupovnu moć ljudi, što dovodi do realnih iznosa (oni iznosi korigirani za inflaciju). Kako bi se nominalni rast plaća stavio u realan kontekst, potrebno ga je usporediti s inflacijom. U ovoj analizi je korištena inflacija mjerena harmoniziranom indeksom potrošačkih cijena (HICP), a koja predstavlja mjeru inflacije usporedivu među zemljama (7). Prema podacima Eurostata, koji su objavljeni putem Europske središnje banke (8), HICP indeks za Hrvatsku u veljači je bilježio vrijednost od oko 136 (za baznu godinu je uzeta 2015. godina, 2015.=100), što bi značilo da su cijene u prosjeku porasle za približno 36% u promatranom razdoblju. Ako se navedeno usporedi s nominalnim rastom neto plaća od približno 87%, uočljivo je da je stvarni, realni (inflacijom prilagođeni) rast znatno manji. To znači da, iako plaće nominalno rastu, realna kupovna moć građana i građanki RH nije porasla istom dinamikom. Isto je prikazano i na Slici 1 koja prikazuje kretanje HICP indeksa u RH od 2016. do 2025. godine. Iz prikaza na Slici je uočljivo da je inflacija u RH bila relativno stabilna do kraja 2021. godine, nakon čega slijedi period ubrzanog rasta opće razine cijena, poglavito tijekom 2022. i 2023. godine. Takva dinamika utječe na realne plaće, ali i životni standard.
Slika 1. Kretanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) za Hrvatsku, 2016.-2025. (9)
Drugi dio izjave A. Plenkovića odnosi se na paket mjera koje je Vlada donijela u svrhu smanjenja posljedica inflacije i zaštite ljudi i gospodarstva. Na službenoj internetskoj stranici Vlade RH (10) dostupne su informacije o sadržaju i vrijednosti Vladinih mjera. Osma po redu mjera intervencije predstavljena je u ožujku ove godine, a vrijedna je 296 eura. Mjere uključuju zadržavanje cijena električne energije, plina i toplinske energije, jednokratne potpore umirovljenicima (50 eura), pomoć ugroženim kupcima energenata (70 eura), podršku socijalnim službama, nezaposlenim braniteljima, poljoprivredi, javnom prijevozu i studentima. Analizirajući brojke iz izjave s početka ove analize i službenih Vladinih podataka (o cjelokupnoj vrijednosti mjera) je točna.
Ocjena točnosti i zaključak
Tvrdnja da su plaće tijekom mandata aktualne Vlade porasle za 80,9% u velikoj je mjeri točna u nominalnom smislu, s obzirom na to da je prosječna neto plaća porasla s oko 757 eura (2016.) na 1 416 eura (2025.). Međutim, kada se uzme u obzir kumulativna inflacija od oko 36% u promatranom razdoblju, realni rast plaća znatno je skromniji, što bi značilo da stvarna kupovna moć ne raste jednako brzo kao iznos plaće izražen u eurima. Tvrdnja o vrijednosti Vladinih mjera od 8,3 milijarde eura je potvrđena službenim podacima koji su objavljeni na stranicama Vlade RH. Zaključno, premijerova izjava može se ukupno ocijeniti kao većinski točna.
Reference:
- Vidi: https://www.investopedia.com/terms/m/macroeconomics.asp
- Vidi: https://www.economicswebinstitute.org/glossary/wages.htm
- Vidi:https://www.minimax.hr/hr-hr/inflacija-i-makroekonomske-projekcije-za-2024-godinu
- Vidi:https://www.24sata.hr/news/saborski-zastupnici-su-se-vratili-na-posao-pa-se-posvadali-treba-traziti-nestale-u-negoslavcima-1046982
- Vidi: https://www.facebook.com/statcroatia
- Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-u-veljaci-2025-iznosila-1-416-eura/2198#:~:text=U%20odnosu%20na%20isti%20mjesec,u%20odnosu%20na%20sije%C4%8Danj%202025.
- Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/hicp
- Vidi: https://data.ecb.europa.eu/
- Vidi: https://data.ecb.europa.eu/
- Vidi: https://vlada.gov.hr/vijesti/8-paket-mjera-cijene-struje-i-plina-ostaju-iste-ide-i-isplata-jednokratne-potpore-umirovljenicima/44118?lang=hr
