Istraživanje je provedeno među studentima Tehničkog veleučilišta u Zagrebu koji su sudjelovali na UNISPORT Finals 2026 u Poreču, najvećem nacionalnom studentskom sportskom natjecanju. Podaci su prikupljeni putem anketnog upitnika koji je ispunilo 72 od ukupno 80 studenata sportaša koji su predstavljali veleučilište na natjecanju, što predstavlja stopu odaziva od 90 %.
Prikupljanje podataka provedeno je od 28. svibnja do 1. lipnja 2026. godine s ciljem ispitivanja načina na koji studenti sportaši usklađuju akademske, sportske i profesionalne obveze te utvrđivanja područja u kojima Tehničko veleučilište u Zagrebu i Ured za karijeru mogu dodatno unaprijediti podršku studentima sportašima.
Rezultate je potrebno promatrati u kontekstu činjenice da uzorak obuhvaća studente koji aktivno sudjeluju u sportskim natjecanjima i manji dio njih rekreativno te ne predstavlja nužno stavove svih studenata TVZ-a.
Na temelju prikupljenih podataka provedena je analiza čiji su rezultati predstavljeni u nastavku izvješća.
Struktura ispitanika
Struktura ispitanika pokazuje da većinu sudionika čine studenti prijediplomskog studija (84,7 %), dok je manji udio studenata diplomskog studija (15,3 %). Najzastupljeniji su studenti druge (33,3 %) i treće godine studija (34,7 %), dok studenti prve godine čine 18,1 % uzorka. Prema odjelima, najveći broj ispitanika dolazi s Informatičko-računarskog odjela (36,1 %), slijede studenti Strojarskog odjela (26,4 %), Građevinskog odjela (20,8 %) te Elektrotehničkog odjela (16,7 %). Većinu ispitanika čine studenti muškog spola (73,6 %), dok studentice čine 25,0 % uzorka, a 1,4 % ispitanika nije se željelo izjasniti o spolu.
Sportske aktivnosti i akademske obveze
Rezultati potvrđuju da je riječ o izrazito aktivnoj studentskoj populaciji. Gotovo tri četvrtine ispitanika (73,6 %) aktivno se natječe u sportu, dok se ostatak sportom bavi rekreativno. Studenti sudjeluju u velikom broju različitih sportova, među kojima se posebno ističu rukomet, odbojka, odbojka na pijesku, košarka, futsal, stolni tenis, šah, esport, badminton i hrvanje. Većina ispitanika trenira redovito, pri čemu 34,7 % trenira jedan do dva puta tjedno, 33,3 % tri do četiri puta tjedno, a čak 25 % pet ili više puta tjedno.
Kada je riječ o akademskim navikama, većina studenata (59,7 %) navodi da dnevno uči manje od dva sata, dok 37,5 % ispitanika uči između dva i četiri sata dnevno. Unatoč zahtjevima istodobnog bavljenja sportom i studiranjem 41,7 % ispitanika smatra da sport pozitivno doprinosi njihovim akademskim postignućima, dok 43,1 % procjenjuje da sport nema značajan utjecaj na uspjeh tijekom studiranja. S druge strane, samo 5,6 % studenata navodi da sport negativno utječe na njihov akademski uspjeh.
Analiza usklađivanja studijskih i sportskih obveza pokazuje da studenti uglavnom uspijevaju održavati ravnotežu između tih dvaju područja. Polovica ispitanika navodi da im je usklađivanje lako ili vrlo lako, dok najveći pojedinačni udio (38,9 %) smatra da je ono umjereno teško. Najveće izazove predstavljaju umor i fizička iscrpljenost, koje navodi čak 50 % ispitanika. Slijede nedostatak vremena za administrativne obveze (34,7 %), nedostatak vremena za učenje (31,9 %) te poteškoće u organizaciji vremena (30,6 %). Unatoč tome, više od petine ispitanika (22,2 %) navodi da nema značajnijih poteškoća u usklađivanju studija i sporta.
Mentalno zdravlje i dobrobit
Rezultati upitnika potvrđuju važnu ulogu sporta u očuvanju mentalnog zdravlja studenata. Najveći broj ispitanika svoju razinu stresa procjenjuje umjerenom (37,5 %), dok gotovo trećina navodi visoku ili vrlo visoku razinu stresa. Istodobno, čak 87,5 % studenata smatra da im sport pomaže u smanjenju stresa i lakšem suočavanju sa svakodnevnim izazovima.
Profesionalni razvoj i zapošljivost
Posebno su zanimljivi rezultati vezani uz profesionalni razvoj i zapošljivost studenata. Više od dvije trećine ispitanika uz studij radi ili obavlja stručnu praksu. Njih 33,3 % radi ili obavlja praksu u struci, dok 37,5 % radi izvan područja studija. Značajan broj studenata tako istovremeno usklađuje studijske obveze, sportske aktivnosti i posao, što dodatno potvrđuje razvijene organizacijske sposobnosti i odgovornost ove skupine studenata.
Studenti u velikoj mjeri prepoznaju povezanost sporta i razvoja profesionalnih kompetencija. Gotovo dvije trećine ispitanika (63,9 %) smatra da bavljenje sportom doprinosi razvoju vještina korisnih na tržištu rada. Kao najvažnije kompetencije stečene kroz sport ističu timski rad (68,1 %), odgovornost (56,9 %), disciplinu (52,8 %), samopouzdanje (40,3 %) i liderstvo (38,9 %). Ovi rezultati potvrđuju da studenti sport ne doživljavaju samo kao oblik rekreacije ili natjecanja, već i kao važan dio osobnog i profesionalnog razvoja.
Istraživanje je pokazalo da su studenti svjesni vrijednosti sportskog iskustva prilikom zapošljavanja. Čak 66,7 % ispitanika navodi sportska postignuća i aktivnosti u životopisu ili tijekom razgovora za posao. Istovremeno, većini studenata (61,1 %) važno je da im budući posao omogućava nastavak bavljenja sportom i održavanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života.
Odgovori na otvoreno pitanje pokazali su da studenti kao ključ uspješnog usklađivanja studija i sporta prepoznaju dobru organizaciju vremena, disciplinu, postavljanje prioriteta i ustrajnost. Većina komentara naglašava da je uz odgovoran pristup moguće istovremeno ostvarivati uspjeh u akademskim i sportskim aktivnostima.
Podrška veleučilišta i Ureda za karijeru
Kada je riječ o podršci veleučilišta, većina studenata (65,3 %) smatra da ima određeni oblik podrške za sportske aktivnosti. Kao najvažnije oblike podrške koje bi im značile ističu razumijevanje profesora za sportske obveze (73,9 %), fleksibilnost ispita i rokova (72,5 %) te dostupnost nastavnih materijala u online obliku (58 %). Značajan broj ispitanika važnom smatra i mogućnost financijske podrške za sportske aktivnosti (39,1 %).
Uloga Ureda za karijeru prepoznata je kao iznimno važna u daljnjem razvoju studenata sportaša. Prema odgovorima ispitanika, najveći interes (55,2 %) iskazan je za aktivnosti usmjerene na povezivanje s poslodavcima koji nude fleksibilne uvjete rada i prepoznaju specifične potrebe studenata sportaša. Također, 40,3 % ispitanika zainteresirano je za radionice upravljanja vremenom i stresom, dok je 30,6 % iskazalo interes za programe koji studentima sportašima pružaju podršku u planiranju i razvoju profesionalne karijere. Kada su morali odabrati jednu uslugu koju bi najvjerojatnije koristili, najveći broj ispitanika (34,8 %) odabrao je upravo povezivanje s poslodavcima i uslugu individualnog savjetovanja.
Na kraju istraživanja ispitanicima je omogućeno ostavljanje dodatnih komentara. Većina komentara sadržavala je pozitivne reakcije na provedbu istraživanja i izraze zahvalnosti, što ukazuje na interes studenata za ovu tematiku i spremnost na sudjelovanje u aktivnostima usmjerenima na unapređenje studentskog iskustva.
Zaključak
Provedeno istraživanje pokazalo je da studenti sportaši uspješno usklađuju studijske, sportske, a često i poslovne obveze te pritom razvijaju niz kompetencija važnih za akademski uspjeh i budući profesionalni razvoj. Unatoč izazovima poput umora, nedostatka vremena i organizacijskih zahtjeva, većina ispitanika sport ne doživljava kao prepreku studiranju, već kao važan čimbenik osobnog razvoja koji potiče disciplinu, odgovornost, timski rad i otpornost na stres.
Rezultati potvrđuju značajnu ulogu sporta u očuvanju mentalnog zdravlja studenata. Velika većina ispitanika smatra da im sportske aktivnosti pomažu u smanjenju stresa i lakšem suočavanju sa svakodnevnim obvezama. Istodobno, studenti prepoznaju vrijednost kompetencija stečenih kroz sport te ih nastoje istaknuti kao svoju dodatnu prednost na tržištu rada.
Posebno je važno istaknuti da studenti ne očekuju prvenstveno dodatne pogodnosti, već razumijevanje, fleksibilnost i prilike koje će im omogućiti daljnji razvoj akademskog, sportskog i profesionalnog potencijala. Kao najvažnije oblike podrške prepoznaju fleksibilne akademske uvjete, razumijevanje nastavnika te snažniju povezanost s poslodavcima koji prepoznaju vrijednost sportskog angažmana.
Ključna poruka istraživanja jest da sport nije prepreka akademskom uspjehu ni razvoju karijere, već važan alat za razvoj prenosivih kompetencija, očuvanje mentalnog zdravlja i pripremu studenata za izazove profesionalnog života.
Ured za karijeru TVZ-a zahvaljuje svim studentima koji su sudjelovali u istraživanju i svojim odgovorima pridonijeli boljem razumijevanju izazova, potreba i iskustava studenata sportaša. Dobiveni rezultati predstavljaju vrijedan temelj za daljnji razvoj aktivnosti i usluga usmjerenih na podršku studentima u usklađivanju akademskog, sportskog i profesionalnog razvoja.
Čestitamo svim studentima koji su predstavljali Tehničko veleučilište u Zagrebu na natjecanju UNISPORT Finals 2026 u Poreču, gdje su osvojena srebrna odličja u stolnom tenisu i esportu te brončana odličja u rukometu, šahu, badmintonu, odbojci i odbojci na pijesku. Ostvarenim rezultatima studenti su uspješno promovirali veleučilište te potvrdili kvalitetu studentskog sporta na TVZ-u. Želimo im mnogo uspjeha u daljnjem studiranju, sportskim natjecanjima i izgradnji uspješnih profesionalnih karijera.
